- Izdavačka kuća Odiseja

Projekat ,,Savršene knjige za generaciju Z” kao glavni cilj ima obraćanje čitaocima koji spadaju u takozvanu generaciju Z (raspon godina od 8 do 22), negovanje njihovih čitalačkih navika i motivisanje novih generacija čitalaca da se upoznaju sa evropskom književnošću i kulturom.
Dopiranje do novih generacija čitalaca je najveći izazov svake izdavačke kuće koja objavljuje knjige za decu i mlade. Isto važi i za praćenje potreba mladih čitalaca koje se menjaju njihovim odrastanjem. Digitalna revolucija je promenila način na koji posmatramo svet i stvorila dodatni generacijski jaz među čitalačkom publikom. Ovaj izazov postaje još veći pojavom generacije Z, čitaoca rođenih između 1997. i 2011. godine. Oni traže drugačije knjige od svojih roditelja, ali, suprotno popularnom uverenju, ne čitaju manje. Istraživanja pokazuju da generacija Z vrlo rado čita ukoliko im se ponude prave knjige, prvenstveno one koje se bave važnim, angažovanim temama, savremenim junacima i problemima sa kojima mogu da se identifikuju, i koje su vizuelno atraktivne i/ili bogato ilustrovane.
Pripadnici generacije Z rođeni su u digitalnoj eri i u proseku provode šest sati dnevno uz ekrane mobilnih telefona i tableta. Uprkos tome, istraživanja pokazuju da, kada je čitanje u pitanju, ipak preferiraju papir. Na primer, prodaja digitalnih izdanja knjiga za decu čini samo 4% ukupne prodaje širom sveta. Oni čitanje vide kao vreme kada će odmoriti od ekrana i, za razliku od prethodne generacije, kojoj je tekst bio važniji od forme, generacija Z želi kompletan ugođaj pri čitanju. Poznati su po slaboj koncentraciji (prosečan fokus ove generacije traje samo osam sekundi) i po zavisnosti od vizuelnog sadržaja (što objašnjava popularnost YouTube-a i Instagrama), zbog čega preferiraju kraće i estetski primamljive knjige, ali kada pronađu sadržaj koji ih privlači, ostaju mu izrazito verni (što, sa druge strane, pokazuje popularnost serijala). Upravo je to razlog što u ovom projektu posebnu važnost pridajemo izgledu knjiga. Knjige za mlađe čitaoce biće bogato ilustrovane (čak i one koje to u originalnom izdanju nisu), a dizajn korica za starije čitaoce pratiće svetske trendove.
Ipak, generalizacija je opasna. Pored prosečnih pripadnika generacije Z koje odlikuje slaba koncentracija, postoje oni koji čitaju obimne knjige i serijale; pored onih koji uživaju u realizmu, postoje milioni ljubitelja fantastike. Neki od njih radije biraju knjige koje se bave modernim pitanjima dok se drugi radije okreću istoriji – što objašnjava novi talas popularnosti horora i priča o duhovima inspirisanih viktorijanskom epohom. Generaciju Z odlikuje širok spektar interesovanja, prema čemu smo i birali knjige koje ćemo predstaviti. Jedno je, ipak, sigurno: generacija Z je gladna novog znanja i veoma angažovana. Zbog toga se knjige u ovom projektu bave univerzalno važnim temama: socijalna nejednakost, klimatske promene, sloboda izbora, nedostatak perspektive, suočavanje sa gubitkom, nasilje u porodici, itd. Mogućnost poistovećivanja je izuzetno važna za nove generacije a to znači nešto sasvim drugačije za svakog pojedinca. Srećom, savremena evropska književnost nudi obilje kvalitetnih knjiga različitih žanrova i tematike.
Ovaj roman se, iza svih uzbudljivih slojeva čudesa i fikcije, bavi bolno ozbiljnim, aktuelnim temama. Bart je predstavnik neke od budućih generacija, čiji su roditelji i sami uveliko zavisnici od virtualnog sveta u koji samouvereno uljuljkuju, kako vlastito, tako i postojanje potomstva. Na jednoj strani su pritisak i neumerene ambicije koje opterećuju nejaka detinja ramena sa što više obaveza, a na drugoj sveopšta otuđenost i nečovečnost koja bilo kakav vid spontanosti, osećajnosti ili nenameštenih reakcija posmatra kao nedopustivu grešku.
detaljnijeSuzana Tamaro je vešto ukombinovala razne uticaje, elemente i sastojke dobre priče i upakovala ih na svoj način, s puno humora i akcije, ali i dovoljno ozbiljnosti da ovaj roman ne bude shvaćen samo kao komični akcioni rolerkoster. Autorka nas ovde podstiče i na razmišljanja o roditeljskoj ambicioznosti, ugrožavanju privatnosti deteta, zamkama i stranputicama digitalnog vaspitanja, sukobu spontanog i programiranog, kao i o drugim vrlo savremenim i aktuelnim temama.
detaljnijeLunde piše o klimatskim promenama i u ovom romanu se dotakla jedne veoma važne teme; život bez vode. Ima li ovaj roman žanr? Ima. Istinita priča koja nas sve čeka ukoliko se ne trgnemo.
detaljnijeKnjige od stotinak strana mogu biti ili potpuni promašaj ili pun pogodak. Započevši ovu knjigu imala sam veliku predrasudu zbog jezika kojim je pisana i smatrala sam da je ovo jedan veliki promašaj. Međutim, nisam ni mnogo odmakla kada mi se mišljenje obrnulo za 180 stepeni. A u nastavku ćete saznati zašto.
detaljnijeMaja Lunde u ,,Plavetnilu” nastavlja da skreće pažnju na nemarnost modernog čoveka prema prirodi, a akcenat u ovog puta stavlja na značaj sveže vode i činjenicu da će u bliskoj budućnosti nešto bez čega ne možemo da zamislimo život postati luksuz. Roman je podeljen na dva narativa, smeštena u savremeno doba (2014) i budućnost (2041) u kojoj se ova mračna prognoza već ostvarila.
detaljnijeU emisiji ,,Čitač" (Radio Beograd 2) razgovarali smo o ,,Malim ženama" Luize Mej Alkot i ,,Plavetnilu" Maje Lunde. Emisiju vodi i uređuje Dragana Kovačević.
detaljnijeZnate ih svi, bolje reći – znate za njih, ali mnogi u negiranju i gnušanju okreću glavu. Viđate ih u kraju, na školskom dvorištu, zabačenom uglu ulice na lošem glasu. Makar u prolazu, primetili ste neko od te problematične, odbačene, gnevne dece sa mislima zatrovanim od preranih, preteranih iskustava i postupcima koji ih brutalno odražavaju. Sistem često nema iskrenu volju da se njima pozabavi, a sami, iako znaju koliko je to što čine otrovno, pogrešno i opasno, ne misle da mogu ili zaslužuju nešto drugačije i bolje. U tome je najveći kolektivni poraz.
detaljnijeNije pravilo, ali dnevnički zapisi u tom ranom uzrastu običnu počinju da se nižu od nekog prelomnog događaja i isprva su prilično šturi, „elementarni“, ali nekako izveštačeni usled svesti da odrasli u svakom trenutku mogu (uglavnom i hoće) zaviriti da ih pročitaju. Ne sasvim u slučaju Lote, glavne junakinje serijala „Dnevnik jedne skoro pa tinejdžerke“ (orig. Mein Lotta-leben) koji je doneo popularnost nemačkoj književnici Alisi Pantermiler.
detaljnijeZipolijevo pleme je kao platno na koje se projektuju kako želje i nadanja, tako i strahovi i nesigurnosti, ali je i utočište gde nam je dozvoljeno da budemo ono što zaista jesmo, snažni u sopstvenoj ranjivosti. To je mesto gde svako pronalazi upravo ono što mu je u trenutku čitanja potrebno.
detaljnijeNajpoznatiji roman Davida Nela, jednog od najčitanijih savremenih katalonskih pisaca za decu i odrasle, Zipolijevo pleme (La Tribu des Zippoli, 2017), prva je knjiga ovog autora prevedena na srpski jezik.
detaljnijeAmok se bavi najbitnijim tinejdžerskim problemima današnjice, od lošeg ponašanja u školi pa sve do opijata koji se neretko koriste i preranog stupanja u seksualne odnose. Zapravo, tematika preranog sazrevanja i jeste najbitnija ovde, i ujedno i tema koja će vam malo slomiti srce.
detaljnijeIako mu je primarna uloga da zabavi, Dnevnik jedne skoro pa tinejdžerke ne zanemaruje i ozbiljne teme. U skladu sa formom, ne postoji karakterizacija na kakvu smo navikli u klasičnim romanima niti su sami događaji u potpunosti motivisani a čitava radnja zaokružena, ali sve funkcioniše tako da se važne teme probiju kroz komični ton knjige.
detaljnijeLota Peterman je jedna sasvim obična desetogodišnja devojčica, plavih očiju „s malo zelene i onim braon tačkicama po rubu”, koja voli krekere s puterom od kikirikija i čipsom, obožava životinje, posebno kučiće i malecke ovce, a ne voli prokelj i flautu. Preciznije – flautu mrzi.
detaljnijeForđarini nas nimalo suptilno, na jedan vrlo intrigantan način baca u svet dece koja su brutalno zlostavljana, sistematski zanemarivana i izlagana svakodnevnim traumama, i kojoj emotivne i fizičke povrede čine sastavni deo svakodnevnog života.
detaljnijeU novoj emisiji Čitač, književna kritičarka Slavka Vlalukin preporučuje roman Amok luksemburškog pisca Tulija Forđarinija.
detaljnijePortal Superteen i Odiseja čitaocima poklanjaju primerke romana ,,Amok: Luksemburška ljubavna priča" Tulija Forđarinija
detaljnijeU emisiji ,,Kulturni krugovi" (Radio Beograd 2) predstavili smo nekoliko novih izdanja koje vam preporučujemo za jesen!
detaljnijeVreme je za Odisejin letnji čitalački izazov! Pročitaj knjigu, pošalji nam osvrt i možda baš ti osvojiš nagradu!
detaljnijeOdiseja vas poziva da nam se pridružite na manifestaciji Knjiga na Trgu 24. i 25. oktobra 2020. godine od 10 do 22č
detaljnijeČUMIĆ BOOK mini FAIR umesto ČUMIĆ BOOK FESTA. Nije bilo Čumić Book Festa, a nema ni Sajma knjiga, ali ima - Čumić Book mini Fair.
detaljnijeU Narodnoj biblioteci ,,Vuk Karadžić" u Kragujevcu od 22. do 27. juna održaće se velika prodajna izložba knjiga!
detaljnijeVideo trejler za roman ,,Plavetnilo" Maje Lunde, drugu knjigu u Klimatskom kvartetu.
detaljnijeČitajte ,,Dnevnik jedne skoro pa tinejdžerke: Kunići na sve strane" sa Sofijom sa YouTube kanala Sofijin svet knjiga
detaljnijePoslušajte Dorin prikaz romana ,,Amok" luksemburškog pisca Tulija Forđarinija
detaljnijeZavirite u knjigu Dnevnik jedne skoro pa tinejdžerke: Kunići na sve strane koju krase duhovite ilustracije Danijele Kol
detaljnijeVideo trejler za roman ,,Amok: Luksemburška ljubavna priča" Tulija Forđarinija
detaljnijeRoman ,,Amok" Tulija Forđarinija osvojio je prestižnu Nagradu Evropske unije za književnost 2013. godine
detaljnijePročitajte ekskluzivni intervju koji je norveška književnica Maja Lunde dala za list Večernje Novosti.
detaljnijeLjubitelje serijala ,,Dnevnik jedne skoro pa tinejdžerke" Alise Pantermiler obradovala je vest da je po doživljajima glavne junakinje snimljen igrani film
detaljnijePogledajte trejler za film Baby(a)lone, snimljen po romanu ,,Amok" Tulija Forđarinija
detaljnije